Biskup Komarica: Ne mora se biti kršćanin da se čine dobra djela

0
251

USKRSNA PORUKA

Biskup banjolučki Franjo Komarica u uskršnjem intervjuu za Anadolu Agency (AA) rekao je kako je Uskrs za kršćane najveći blagdan.

“Imamo i Božić koji je posebno radostan, ali uskrsnuće Kristovo koje slavimo na dan Uskrsa jeste temelj kršćanstva, temelj naše vjere i svega onoga što kršćanstvo, ne samo očituje, očituje u svojim liturgijskim slavljima i danima tijekom cijele godine nego i sve ono što kršćanstvo ima zadatak ponuditi čovječanstvu”, naveo je biskup Komarica.

Ne mora se biti kršćanin da se čine dobra djela, poručuje biskup Komarica, “jer je božiji duh gdje god se čini dobro na djelu”. Gdje god duh Božiji zahvata čovjeka, naglašava Komarica, on ga potiče na dobro, na solidarnost, na otvorenost prema drugome, da ne šteti drugome, nego da pomaže drugoga. I zato, ističe biskup, “imamo na jednoj strani civilizaciju ljubavi, a na drugoj strani imamo anticivilizaciju smrti i mržnje”. I vidimo “i sada ta dva diva da se međusobno bore”.

Žalosti ga, kaže što i ovaj Uskrs ljudi diljem svijeta umjesto s porukom mira, dočekuju ga u ratovima i stradanjima diljem svijeta. Komarica navodi kako su ga posebno potresle nedavne slike djece stradale u bombardiranju kemijskim oružjem u Idlibu, u Siriji.

“Plakao sam iskreno, u sebi. Jer sam opet doživljavao na djelu ono što sam doživljavao u svom gradu, u Banja Luci, u svojoj zemlji, BiH. Podsjetilo me to na mnoge razgovore s vrlo utjecajnim ljudima politike, da ne kažem, stratezima svjetske politike i događanja koji se igraju uloge bogova, odnosno gospodara ljudskih života i života cijelih naroda. Njima je glavni ugođaj jedna bjesomučna, egoistična zarada u proizvodnji, prodavanju i isprobavanju ubojitih sredstava ove ili one vrste. To je natjecanje među takozvanim velikim gospodarima naroda i ljudskih sudbina. To nije božije sjeme, to nije božiji trag. To je prkos Bogu. To je strašno. Suosjećamo li mi s tim ljudima? Kako ćemo im pomoći? Isti rukopis se ponavlja. To su mi isto rekli nedavno na skupu političara u Berlinu s kojima sam razgovarao. Kažu, biskupe, isti rukopis se piše i kod vas, i na Bliskom istoku, Ukrajini, drugim sredinama gdje se vode natjecanja velikih koji odlučuju o malim”, navodi biskup Komarica.

No, jednako je, cijeni, bolan i nepravedan mir, o kojem treba govoriti, kakav je onaj u BiH. On kaže kako bh. političari, napominjući da ne želi nikoga uvrijediti, trajno pokazuju svoje lice. Vjeruje da i oni čuju također i prigovore i jauke i molbe ljudi. BiH je, smatra on, kao država jako bogata za sve svoje stanovnike i da u njoj mogu svi stanovnici živjeti zadovoljni ako se to na pravilan način iskoristi.

“Stranci su zadivljeni prijemom u BiH. I to se odnosi i na Bošnjake, Srbe i Hrvate. Stranci kažu: mi moramo doći vama da se naučimo ljudskosti, da se naučimo humanosti, gostoljubivosti. Svakom našem čovjeku. To je naš kvalitet tako dragocjen potreban Europi koja je sve egoističnija, sve zbunjenija, sve nekako škrtija”, poručuje Komarica.

Kaže kako je prvo pitanje koje upućuje vjernicima, katolicima, pravoslavcima, muslimanima – što mi doprinosimo ovoj zemlji, koji je to naš konstruktivni doprinos?

“Kakvo je to slavljenje Uskrsa, Božića, Bajrama? U čemu se sastoji: da se malo najedemo, napijemo. To i krava radi, ovca, pas, mačka. I oni trebaju malo hrane. Ne smijemo na to zastupati. Ako nešto slavim, onda se ja opredjeljujem za to nešto što je jako važno u mom životu, u mom svjetonazoru, a to je ta dimenzija da ja moram da čovjeka kao duhovno i materijalno stvorenje, bogoliko stvorenje, kako kažemo mi kršćani, podržavati, osobito kada je on ugrožen u svome dostojanstvu, u svome pravu da živi životom dostojnim čovjeka tamo gdje ga je Bog stvorio. Jer, ako ja osporavam pravo da on živi životom dostojnim čovjeka u njegovom rodnom mjestu, onda se ja pravim Bogom nad njim. Čovjeka možete likvidirati kada ga ubijete, fizički, i kada mu onemogućite da on bude tamo gdje postoji u osobnoj iskaznici gdje je uvedeno njegovo rodno mjesto, bilo iz ekonomskih ili prisilnih razloga, kao što je etničko čišćenje što je bilo u BiH ili na neki drugi način da mu osporavate ono na što on i po međunarodnim ugovorima ima pravo”, rekao je biskup Komarica.

Biskup banjolučki poručuje političarima: hajdemo izgrađivati, hajdemo praviti put, akcijama, jednu kuću, drugu, ovu zemlju. A, kako će se urediti onda institucionalno jedna mjesna zajednica, jedna općina, grad, jedinica ili država, to je sada pitanje razborite mogućnosti