Vraća li se obavezni vojni rok u BiH?

0
919

Izbjeglička kriza, zaoštravanje odnosa svjetskih sila, povećanje naoružanja i vojnika, zveckanje oružjem, podizanje zidova… mnogo je razloga za ‘opasnost po sigurnost’ širom svijeta.

Jedno od najplodnijih područja za podizanje tenzija ‘preko noći’ svakako je brdoviti Balkan ili ljepše rečeno – Zapadni Balkan. Mnogi faktori, kako domaći tako i strani, utječu na atmosferu među narodima na prostoru bivše Jugoslavije.

U posljednjih nekoliko mjeseci odnos na relaciji Beograd-Zagreb, Sarajevo-Zagreb, Beograd-Priština, Sarajevo-Beograd odavno nije bio zategnutiji. Napetoj situaciji kumovale su neoprezne i nediplomatske izjave lidera, mješanje u unutrašnje probleme susjeda, naoružavanje, mračna prošlost, ali i prevozna sredstva – vrste voz.

Mediji u Hrvatskoj tvrde da je odluka o povratku vojnog roka, nakon osam godina, praktično donesena, te da je potrebno dogovoriti detalje kako bi postalo i zvanično. Vojsku bi služili mladići nakon završetka srednje škole, a vojni rok bi trajao najviše mjesec dana i služio bi se ljeti.

U prilog ovim najavama idu i izjave hrvatske predsjednice Kolinde Grabar – Kitarović koja je više puta kazala da se zalaže za uvođenje vojnog roka. U srbijanskoj javnosti se također govori o mogućnosti povratka vojnog roka, a Srbija je u procesu povećanja broja naoružanja i vojne opreme.

Stručnjaci tvrde da treba jasno kazati da jaka vojska i obavezni vojni rok ne znače nužno ratovanje, već upravo suprotno – očuvanje mira, stabilnosti i podizanje nacionalne sigurnosti.

SEAD JUSIĆIzvor: N1
Sead Jusić

Zamjenik ministrice odbrane Bosne i Hercegovine, Sead Jusić, za N1 je kazao da bi služenje vojske imalo opću dobrobit za državu i sigurnost.

Nisam siguran da se sada vode razgovori po tom pitanju u BiH, ali uvođenje služenja vojske bi doprinijelo općoj sigurnosti u državi. Mislim da kada bi sredstva koja se sada troše za suzbijanje raznih pojava u društvu, preusmjerila na pravi način za kvalitetnu organizaciju službenja vojnog roka, sigurno bi moglo imati velike koristi za društvo i samu državu.

Ekspert za sigurnost i docent na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu , Goran Kovačević za N1 je kazao da BiH ima potrebu za vraćanjem obaveznog vojnog roka.

Imamo puno oružja kojim rukuju neobučeni ljudi. Vojni rok nije samo stvaranje vojnika, već i stvaranje nivoa svijesti o obavezama prema državi, ali i svijesti od opasnosti.

Podžić je kazao da se BiH opredijelila za profesionalne oružane snage, ali ističe da će BiH u dogledno vrijeme trebati obavezno služenje vojnog roka.

U Bosni i Hercegovini još uvijek nema naznaka povratka obaveznog vojnog roka, ali je primjetno da sve više evropskih zemalja zagovara njegovo uvođenje. Tim povodom se govori o služenju vojske u Hrvatskoj i Srbiji“, rekao je Sifet Podžić za N1.

Ako želiš mir, spremaj se za rat

U BiH se ne možemo dogovoriti da riješimo status profesionalnih vojnika, odnosno da budu adekvatno plaćeni. To znači da će interes za profesionalnom službom biti sve manji“, smatra Podžić.

Kovačević tvrdi da se ljudi u vojsci treniraju da budu dobri građani.

Služenje vojske je potrebno i sa aspekta patriotizma, da ljudi ‘osjete’ državu, odnosno šta znači služiti za svoju zemlju.”

Na pitanje da li bi priče o povratku obaveznog služenja vojske znače opasnost od rata, ekspert za sigurnost kaže da opasnost postoji koliko i neopasnost.

goran, kovacevic, kovačevićIzvor: N1
Goran Kovačević

Kada je narod skupljen, homogeniziran oko jedne stvari puno ga je teže dovesti u opasnost. Služenjem vojske ljudi bi imali priliku direktno se upoznati i vidjeti da ne stoji priča koju im serviraju političari“, rekao je za N1 Goran Kovačević.

Uvođenje vojnog roka bilježi se i u skandinavskim zemljama, čiji stanovnici i ne pamte ratove. Švedska je za 2018. godinu najavila uvođenje vojnog roka, a Norveška je to već učinila.

Sjever Evrope je “ugrožen” ruskom eskpanzijom. Tu govorimo o Norveškoj, Švedskoj i baltičkim zemlje koje namjeravaju uvođenje vojnog roka“, rekao je za N1 Sifet Podžić, predsjedavajući Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH.

Zamjenik ministrice odbrane BiH, Sead Jusić, je kazao da je prošle godine bh. delegacija boravila u Norveškoj gdje su se upoznali sa projektom služenja vojske u toj zemlji.

U javnosti i među mladima ljudima ideja je nevjerovatno prihvaćena. Mi smo izrazili zainteresovanost da izučimo taj projekat, jer ima drugačiji pristup. Više je aspekata, a ne samo odbrameni“, dodao je Jusić.

BiH se i dalje nalazi u procesu sprovođenja širokog spektra reformi kako bi mogla postati članica EU i NATO saveza, za koji također postoje podijeljena mišljenja.

podzicIzvor: N1
Sifet Podžić

Na pitanje kako bi se pokrili veliki troškovi uvođenjem obaveznog vojnog roka u BiH, Podžić je kazao da sigurnost nema cijenu.

U danima kada se počelo govoriti oko referenduma i Dana RS-a mnogo ljudi je zvalo i pitali hoće li biti rata!? Ako se o tome govori niko neće ulagati u državu, ni domaći ni strani investitori. Sigurnost se mora platiti, jer je svi plaćaju. A kada ima sigurnosti, ona se može imati sve“, izjavio je Sifet Podžić za N1.

Novi američki predsjednik Donald Trump tokom predizborne kampanje žestoko je kritikovao NATO kazavši da “SAD više ne može priuštiti da štiti države u Evropi i Aziji bez adekvatne kompenzacije’.

Da li to znači da ni članice NATO saveza više ne uživaju veliku dozu sigurnosti?

Trump je želio dati do znanja da će Evropljani morati više platiti za sigurnost. Ta tema se vuče duže vremena, odnosno zagovara se da svaka članica NATO-a daje 2% svog GDP-a. Neke zemlje ne doprinose finansijski, a posebno Slovenija koja ne učestuvje ni sa 1 posto. Trump je porukom želio prije svega Evropi reći da se sigurnost mora platiti“, mišljenja je Podžić.