Čehić: Ne mogu kladionice doprinositi ako se zatvore

0
1008

O igrama na sreću, Zakonu koji reguliše ovu oblast, njegovim dobrim i lošim osobinama razgovarali smo sa prof.dr. Izudinom Kešetovićem – stručnjakom iz područja Finansija javnog sektora i monetarno kreditne politike i Erminom Čehićem – jednim od priređivača igara na sreću.

Kada posmatramo klađenje, uvijek je taj finansijski aspekt u prvom planu, politički kada je riječ o donošenju zakona i punjenja budžeta, ali postoji i onaj moralni…

Kolega me jednom pitao za kredit i ja sam mu izbjegavao dati odgovor. Znam da je ušao u dugove, a pitao sam ga jesu li gori oni koji su bili žiranti ili oni koji peru novac. On mi je kazao da su i jedni i drugi jednaki. Tako je i sa kladionicama. To je problem ovisnosti i ima socijalnu dimenziju. Kao što postoje mehanizmi o finansijskoj ovisnosti, tako postoje i u socijalnoj. Postoje mehanizmi kako ih liječiti ili uklanjati“, rekao je za N1 prof.dr. Izudin Kešetović.

Ermin Čehić smatra da postoje slični problemi sa alkoholom, duhanom i bankarskim kreditima, ali da niko nikoga ne tjera na to, pa ni na klađenje.

Slično je sa Zakonom o potpomognutoj oplodnji. Uska skupina ljudi, iz svojih razloga, ne želi korisitti to pravo, ali ga istovremeno uskraćuje drugim ljudima. Svjesni smo, mi vlasnici firmi koje priređuju igre na sreću, a radi se o 13 firmi, da postoji problem. Zato organizujemo seminare i društveno smo odgovorni. Niko ne govori da smo donirali sredstva za 10-15 kola hitne pomoći, plaćali neke stvari koje ne plaća Zavod za zdravstvo, stipendiramo učenike i studente.”

Najnoviji prijedlog priređivača na sreću je da se oporezuje dobitak, a evropski stručnjaci smatraju da se oprezuje dobitak, ali i oni ispod 100 KM.

Na pitanje da li je sadašnji Zakon o igrama na sreću dobar, Kešetović odgovora: “Imamo recidive nekog starog sistema i određenih gledišta, ali sve se mijenja u uslovima. Država mora uvažavati tržište i ekonomske zakonitosti. Kod nas je nedostatak regulacionig mehanizama. Imali smo naslijeđene mehanizme starog sistema. Mi hoćemo EU, ali nećemo zakone i propise.

Izvor: N1

Čehić je kazao da je dobit firmi, odnosno kladionica, ukupno iznosio 36,9 miliona KM.

Od toga se odbije 10 miliona poreza. Kada se podijeli na 14 firmi to je 2,7 miliona KM. To je prosječna firma u BiH. Nije dobro što BiH nije jedinstven prostor. U FBiH važe jedna pravila, a u RS-u druga. Država nije zaštitila priređivače igara na sreću.

BiH nema ništa od online klađenja, jer su firme registrovane na Gibraltaru, a svako dijete na mobitelu ima aplikaciju za klađenje, a traži se da kladionice budu udaljene najmanje 200 metara od škole“, dodao je Čehić

On je za N1 naglasio da kladionce u BiH imaju 5.500 uposlenika, 2.600 prostora se iznajmljuje, plaća se porez, zdravstveno i mirovinsko.

Paušalno iznošenje izvještaja kvazi ekonomista o nekim iznosima su apsurdni. Zatvaranjem kladionica 5.500 ljudi bi završilo na birou, što su dodatni milionski troškovi za državu.”

Čehić je kazao da su u maju 2015. godine, prije ovog zakona, SAD tražile harmonizaciju fiskalnog prostora BiH i izdvojile 5 miliona dolara u te svrhe, preko USAID-a.

Oni su predvidjeli da povećamo prihode davanja, nas 13 privatnih i 1 državna firma, za 20-30 miliona godišnje. Donijet je novi zakon, 19. januara, a u javnim prihoda napisano da je najveći porast prihoda zabilježen od priređivača igara na sreću. Nama ostaje kako da vladi povećamo prihode za još 12,5 miliona, što cemo vrlo rado uraditi. Mi tražimo da opstanemo i radimo. Ne možemo doprinositi ako nam zatvore firme“, rekao je Čehić za N1.