Prema Zakonu o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH koji je 15. veljače službeno stupio na snagu, s kaznama od 30 do 50 KM suočavat će se biciklisti koji ne poštuju stare i nove članke zakona. Novi zakon, između ostalog, zabranjuje prevoženje osobe koja je pod utjecajem alkohola ili drugih psihoaktivnih supstanci, korištenje mobitela i slušalice u ušima, ali dozvoljava vožnju bez kacige.
Neki od propisa nisu naišli na odobravanje biciklista koji smatraju da su u Zakon unesene izmjene zbog kojih veliki broj ljudi odustaje od biciklizma te da neke od njih nisu jasno definirane.
Prema zakonu, strogo je zabranjeno ispuštati upravljač iz ruku, osim u slučaju najavljivanja promjene smjera kretanja, zatim sklanjanje noge s pedala, pridržavanje za drugo vozilo, vođenje ili potiskivanje drugih vozila ili životinje, prevoženje predmeta koji mogu ometati tijekom upravljanja, nošenje slušalica na oba uha ili korištenje mobilnih telefona.
“Sklanjanje nogu s pedala je stavljeno i nije dovoljno pojašnjeno, ali se mislilo vjerojatno da se vozeći bicikl ne rade nepromišljene radnje koje bi mogle dovesti vozača bicikla ili druge sudionike u prometu u opasnost. Na slušalice i mobilni telefon smo stavili komentare i zamjerke jer je, recimo vozačima automobila, dozvoljeno korištenje telefona ukoliko upotrebljavaju hands free uređaje, dok biciklisti to ne smiju. Slušanje glazbe utječe na prikupljanje informacija prilikom vožnje u prometu i to je opravdano”, kazao je za Klix.ba Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu iz Banje Luke.
Jedna od novih uredbi koja je ranije samo generalno tretirana je prevoženje osobe koja je pod utjecajem alkohola ili drugih psihoaktivnih supstanci.
“Smatramo da je ova odredba kruto postavljena. Svakako da ne treba promovirati korištenje alkohola i vožnju bicikla, ali još uvijek je korisnije da ljudi idu biciklom nego automobilom, kada su popili čašicu više. Naime, ukoliko ste popili, vaš centar za ravnotežu je pod utjecajem i niste sposobni voziti bicikl, problem je što mnogi u takvom stanju mogu upravljati motornim vozilima na cestama i tu se krije prava opasnost”, ističe sugovornik Klixa.
Nošenje kacige za bicikliste nije obvezno, ali Zakon o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH zabranjuje prevoženje djeteta mlađeg od osam godina bez zakopčane kacige i posebnog sjedala prilagođenog uzrastu djeteta.
“Sada svi biciklisti mogu odlučiti hoće li će nositi kacigu ili ne. Ova stavka je negativno utjecala na popularizaciju korištenja bicikla kao prijevoznog sredstva, a nije nikako utjecala na smanjenje uzroka prometnih nesreća na kojima se trebalo sve vrijeme raditi. Što se tiče stavke posebnog sjedala, smatramo da je za ruralna područja, ali i za građane slabijeg financijskog stanja, a to je popriličan broj u BiH, još uvijek misaona imenica da odvoje i do stotinjak konvertibilnih maraka za ovaj dodatak i policija to treba imati u vidu”, ističe Dakić.
Još jedna od prepreka koja se, prema mišljenju Centra za životnu sredinu, nalazi između čovjeka i bicikla jeste obvezno korištenje svjetloodbojnog prsluka koji osigurava primjerenu uočljivost u periodu od sumraka do svanuća, kao i u slučaju smanjene vidljivosti tijekom dana.
“U prvom usvojenom zakonu iz 2006. godine, svjetloodbojni prsluci nisu ni spominjani, da bi već 2010. godine u izmjenama i dopunama bili stavljeni kao jedina opcija i obvezno je bilo da ih nose svi biciklisti. Tako je i ova odredba dosta obeshrabila bicikliste, pogotovo u urbanim sredinama, gdje mnogi koji su biciklom išli na posao, u kazalište, u grad… nisu željeli voziti bicikl, već su išli automobilom ili pješice. Ove godine smo inzistirali na dodavanju dijela koji opisuje retroreflektirajuću opremu koja povećava vidljivost biciklista, pogotovo kada je riječ o bočnoj uočljivosti. Ovim proširenjem olakšan je odabir opreme koja je na tržištu sve pristupačnija i lakše ju je koristiti te su time ohrabreni ljudi da koriste što više opreme i budu vidljiviji, a da ona ne utječe na njihov komoditet”, kazao je Dakić.
Iz Udruženja Giro di Sarajevo napominju i da se električni bicikli od sada računaju kao bicikli ako im nominalna snaga nije veća od 0,25 kilovata i ako brzina ne prelazi 25 km/h, što je ograničenje za biciklističke staze.