Kuda vozimo: 50 posto puteva u BiH su ceste visokog rizika, a 22 crne tačke su izuzetno opasne

0
1703

Bosanskohercegovačke ceste predstavljaju vjerovatno jednu od najopasnijih mreža puteva u Evropi, a tome svjedoče tragične saobraćajne nesreće koje se dešavaju gotovo na sedmičnoj bazi.

Tome svjedoče i podaci nadležnih ustanova koje posjeduju bazu podataka posvećenih analizi sigurnosnog stanja cesta u većem dijelu Bosne i Hercegovine.

Podaci BIHAMK-a

BIHAMK kao punopravni član i nosilac licence EuroRAP-a (Europskog programa za procjenu sigurnosnih performansi cesta) izradio je mapu rizika magistralnih cesta u Federaciji BiH, a na osnovu statističkih pokazatelja sigurnosti – broj poginulih, broj teško povrijeđenih, frekvencija saobraćaja, itd. Također, BIHAMK je kreirao mapu bodovanja cesta u FBiH, snimanjem 52 cestovne karakteristike.

“Analizom prikupljenih podataka utvrđeno je da je više od 50 posto analiziranih cesta spada u ceste visokog rizika tj. da na tim dionicama cesta postoji velika vjerovatnoća da će se dogoditi saobraćajna nezgoda sa fatalnim posljedicama, odnosno sa smrtnim ishodom”, rečeno je iz BIHAMK-a za Klix.ba.

Map bodovanja cesta u FBiH (uvećati za bolji prikaz)

Map bodovanja cesta u FBiH (uvećati za bolji prikaz)

Prema i jednoj i drugoj mapi jedna od najrizičnijih cesta je magistralna cesta M17 odnosno dionica od Zenice do Maglaja na kojoj je u periodu 2009-2013 smrtno stradalo 38 osoba, zatim cesta Doboj -Lukavac na kojoj je u istom periodu život izgubilo 32 ljudi, Jablanica – Mostar 25 osoba, Bugojno – Gornji Vakuf i Bosanska Krupa – Bosanska Otoka 17 osoba.

Za izradu mape korišteni su podaci za period 2009-2013, a u planu je da se u 2017. godini izvrši nadogradnja mape rizika te da se uradi snimanje i kodiranje preostalih magistralnih cesta u Federaciji BiH.

Podaci JP Ceste FBiH

Krajem oktobra 2010. godine završena je “Studija prioriteta rekonstrukcije i sanacije opasnih mjesta na magistralnim cestama u Federaciji BiH po osnovu saobraćajnih nezgoda u periodu 2007. – 2009.”, a koju je sproveo Fakultet za saobraćaj i komunikacije UNSA.

“Studija je identifikovala 122 opasna mjesta od čega 22 lokacije odgovaraju kriterijima crne tačake. Neke od njih su već obuhvaćene projektom rehabilitacije magistralne cestovne mreže, a za druge je izrađena projektna dokumentacija i po završetku postupka eksproprijacije pristupit će se rekonstrukciji”, rečeno je iz JP Ceste Federacije BiH koji je ujedno i upravljač magistralne cestovne mreže.

Studija prioriteta rekonstrukcije i sanacije opasnih mjesta na magistralnim cestama (uvećati za bolji prikaz)

Studija prioriteta rekonstrukcije i sanacije opasnih mjesta na magistralnim cestama (uvećati za bolji prikaz)

“Kao što je poznato na nastanak prometne nezgode utječe više faktora (čovjek, put, vozilo, okolina). Od svog osnivanja 2002. godine JP Ceste FBiH je u skladu sa raspoloživim budžetom uložila značajna sredstva na zaštiti i očuvanju tehničko-tehnološkog jedinstva sistema magistralne cestovne mreže. Iz istraživanja sprovedenih u razvijenim zemljama može se tvrditi da je uloga ljudskog faktora dominantna (u literaturi se ovaj utjecaj procjenjuje na više od 85 posto). Prema izvještaju FMUP-a utjecaj ceste na nastanak prometne nezgode se kreće od 1- 2 posto”, objašnjavaju iz Cesta FBiH.

Iz preduzeća tvrde da sigurnost cesta nije isključivo njihova briga. Konkretno, pozivaju se druge institucije da moraju dati svoj doprinos u smanjenju broja poginulih i povrijeđenih osoba te da samo koordinirajuće aktivnosti mogu dovesti do željenog cilja, odnosno smanjenja broja poginulih i povrijeđenih u saobraćajnim nesrećama.

Identifikacija opasnih mjesta na magistralnoj cestovnoj mreži dodatno je komplikovana zbog nepostojanja jedinstvene baze podataka o saobraćajnim nezgodama. JP Ceste FBiH je ove godine potpisalo ugovor o izradi Studije crnih tačaka na magistralnim cestama u FBiH po osnovu saobraćajnih nezgoda 2013. – 2015., a rezultati se očekuju krajem ove godine.

Najopasnije crne tačke

Kao neke od najopasnijih mjesta spominju se lokacije poput ulice Kolonija u Konjicu, raskrsnica ulica Toplička i Rudarska u Živinicama, Bistarac u Lukavcu, Bradina kod Konjica i raskrsnica u Nević Polju.

Lokacije sa najvećim brojem nesreća, ne nužno i brojem smrtnih slučajeva, su ulica Obala Zmaja od Bosne u Tuzli, Jelah kod Tešnja, Ostrožac kod Cazina i petlja Šićki Brod kod Tuzle.

Prema “Studiji prioriteta rekonstrukcije i sanacije opasnih mjesta na magistralnim cestama” najčešći uzrok nesreća jeste oduzimaje prava prolaza i preticanje.