PRIJE 538 GODINA
Kada razmišljamo o ženama koje su obilježile povijest Bosne i Hercegovine neizostavna je kraljica srednjovjekovne bosanske države Katarina Kosača – Kotromanić koja je na današnji dan prije 538 godina umrla u Rimu.
Kraljica Katarina je žena koja je ostala bez muža, bez djece, bez domovine… Doživjela je sudbinu svog naroda i svoje obitelji i za spas tog istog naroda krenula je u izbjeglištvo. U srednjem vijeku nije bilo lako biti žena, pogotovu ne na dvoru. Stupale su u brak iz političkih, društvenih ili gospodarskih razloga te je tako je bilo i s Katarinom. Katarina je bila kćerka Stjepana Kosače i Jelene iz roda Balšića. Po naredbi svog oca, kojeg često opisuju kao častohlepnog i bezobzirnog čovjeka, udaje se za Stjepana Tomaša.
Kad je postala ženom Stjepana Tomaša i bosanskom kraljicom pratila je svog muža na njegovim putovanjima i boravištima: Bobovac, Kraljeva Sutjeska, Jajce… Podizala je crkve među kojima su: Vrile, danas Otinovci kod Kupresa, Crkva presvetog Trojstva, te Crkva sv. Katarine u Jajcu. U braku je dobila dvoje djece Sigismunda i Katarinu, a njen muž je iz veze s Vojačom, koja nije bila plemkinja, imao sina Stjepana Tomaševića.
U jeku najvećih opasanosti od turskih osvajanja umire kralj Stjepan Tomaš. Katarinu će njen pastorak, a nakon smrti svog oca kralj Stjepan Tomašević ostaviti na dvoru i poštivati kao kraljicu majku. Godine 1463. Bosna će pasti pod vlast Turaka, kraljica se slučajno zadesila izvan Bosne a oboje njene djece palo je u tursko ropstvo i s vremenom su privedeni na islam.
Odlazi u Rim, postaje članica III. reda sv. Franje. Petnaest godina provedenih u Rimu bilo je ispunjeno žalošću za djecom. Bile su to i godine tuge zbog stradanja njenog naroda i godine čežnje za domovinom. Jedino svjetlo u toj tami pružala joj je vjera, svijest kako je Bog s njom.
Pred smrt napisala je oporuku u kojoj kao predstavnica bosanskog kraljevstva imenuju papu Siksta IV. i njegove nasljednike vladarima Bosne uz napomenu da vlast predaju njenom sinu ili kćeri, ako se povrate na krščanstvo.
Umrla je pet dana nakon oporuke, 25. listopada 1478. godine. Po vlastitoj želji pokopana je u franjevačkoj crkvi Blažene djevice Marije Ara Coeli. Na njenom grobu prikazan je stasiti lik s kraljevskom krunom s grbovima bosanske države i obitelji Kosača, a pri dnu je natpis pisan bosančicom.
Zahvaljujući franjevcima, bosanski Hrvati štuju je kao ženu sveta života. Svake godine na dan 25. listopada obilježava se dan blažene Katarine Kosače – Kotromanić. Kao pobožna kršćanka, umna žena i dobra vezilja izrađivala je crkveno ruho koje se i dan danas čuva u samostanu u Kraljevoj Sutjesci.