Večernji list BiH: Ništa nije tako ujedinilo Hrvatsku i bh. Hrvate u posljednjih 15 godina kao uhićenje desetorice Hrvata u Posavini. Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića uhićenje je bilo tek kontinuitet. Kako komentirate uhićenja?
– Iskreno, izazvala su osjećaj dubokog vrijeđanja prema svim Hrvatima. Posebice zato što je uoči naših svetkovina organiziran jedan takav čin. Međutim, jednako bih govorio i da nije svetkovina Svih svetih i Dušnoga dana. Krajnje je neprihvatljivo da netko kroz sustav države privodi desetoricu dužnosnika, predstavnika hrvatskog naroda naše male, ali ponosne Posavine. Dulje vrijeme tražimo da se glede posljednjeg rata stvari rješavaju bez prisile, bez demonstracije sile jer ti ljudi to ničim nisu zaslužili.
Večernji list BiH: Jeste li znali za uhićenja, navodno ste informirali premijera Plenkovića?!
– Tko god kaže da nismo znali da se sprema lišavanje slobode ili optuživanja stotina naših ljudi, ne govori istinu. Uostalom, Generalni zbor na to upozorava već godinama. Dobar dio i ovih ljudi već je davao izjave u institucijama države i time više nije postojao razlog da se nekoga privodi ako netko već komunicira s institucijama države i odaziva se na pozive. Njih se mora pustiti na slobodu. Zadržavanje u pritvoru je apsolutno neuvjerljivo. No, isto se događalo i prije šest mjeseci, 10 godina. Ako je bilo što iz ovoga izašlo, to je da konačno rasvijetlimo postojanje sustava i parasustava te onih koji tobože skrbe o BiH.
Večernji list BiH: Je li vam simptomatična koincidencija dolaska Plenkovića i podizanja optužnica?
– Možda ovaj predmet u početku i nije imao tu nakanu, ali je definitivno iskorišten za to. Željela se uputiti poruka posjetu premijera Plenkovića koji je bio krajnje prijateljski i okrenut prema pomoći BiH na europskom putu. Mnogi žele zaustaviti taj projekt, evo, i na ovakav način.
Večernji list BiH: A jesu li ga zaustavili?
– Apsolutno ne. Niti ga mogu zaustaviti. Hrvatska politika nije nasjela na ove provokacije i siguran sam da ćemo i dalje predvoditi ovaj europski put unatoč razmišljanjima iz Sarajeva i Banje Luke. Isto je bilo i prije deset mjeseci kada smo podnosili zahtjev za stjecanje statusa kandidata, što se također nastojalo opstruirati. A ovaj put su krenuli na najprljaviji način, branitelje staviti u tu funkciju.
Večernji list BiH: Ministar pravosuđa Ante Šprlje izjavio je da se Hrvatima u BiH ovo događa jer nemaju entitet. Kako to komentirate?
– Sigurno je da nemamo instrumente kakve imaju druga dva naroda, Srbi i Bošnjaci, sa svojim policijskim, istražnim i pravosudnim strukturama. Kod nas se to ne zove politički pritisak, ali s vremena na vrijeme imamo tu vrstu trgovine u kojoj su uvijek Hrvati kolateralne žrtve. Pogledajte kako je reagirala vlast u Sarajevu kada je privođen optuženi Naser Orić, dočekan Rasim Delić ili mnogi drugi. Ne postoji ni jedna bošnjačka udruga ili organizacija koja nije povukla sve mehanizme prisile ili reagirala na taj događaj. Hrvatskom narodu nedostaju ti instrumenti.
Večernji list BiH: Kako se ipak to sve događa s obzirom na to da je riječ o državnom Tužiteljstvu?!
– Pogledajte koliko Hrvata ima u državnom pravosuđu. Tek pet posto.
Večernji list BiH: Zašto hrvatska strana nije reagirala kada se osuđeni general Rasim Delić vratio iz Haaga i dočekan je sa svim počastima?!
– U BiH postoje tri istine i svi dočekuju svoje osuđenike na sličan način. Ali, naravno da je neprimjereno da se koriste državne institucije kako bi se jednu osobu proglašavalo gotovo herojem, a druge zločincima premda formalno-pravno imaju isti status.
Večernji list BiH: Prvi put nakon 15 godina RH je postavila BiH kao prioritet. Kakva su vaša očekivanja od Zagreba?
– Bilo je konačno vrijeme da netko razumije da, ako se to danas ne zaustavi, onda neće biti kraja. Ne smijemo zaboraviti šestoricu Hrvata u Haagu jer postoji čitava taktika glede političke provedbe navodnog zajedničkog zločinačkog pothvata koji se povezuje s RH. I to više nema veze s pravom. Istodobno, u BiH su podizane optužnice na tome tragu, a postoje čak i presude u kojim se poziva na zločinački pothvat.
Večernji list BiH: Zašto se ranije nije reagiralo na monstruozne optužnice?
– Nije bilo kritične mase. I ranije sam govorio da, ako budemo čekali da na svaka vrata zakuca tzv. pravda, onda nemamo nikakve šanse. Hrvatima se stalno događa kriminalizacija Domovinskog rata i branitelja, gospodarstvenika, političara. Ništa to nije slučajno. Tijekom 2000. pokušalo se pocijepati hrvatski politički projekt u BiH. Ideja je dobiti dva entiteta s dva naroda, a treći narod – Hrvati su smetnja. Ta se politika i danas provodi. Mi smo, međutim, “preživjeli” i stvorili smo kritičnu masu koja izlazi na vidjelo.
Večernji list BiH: Kako ste razumjeli Plenkovićeve navode da je o situaciji u BiH informirao EU i NATO?
– Ne trebamo podcijeniti činjenicu da su te institucije, koje imaju i brojne druge probleme, razumjele što se ovdje događa. Po meni, to je najveći učinak ovoga što se događa tri dana. Plenkovićeva izjava je ohrabrujuća. Ta komunikacija je ozbiljna i učinci se već danas vide.
Večernji list BiH: Idete u ponedjeljak u Zagreb. Kakva su očekivanja, branitelji glavna tema?!
– I u međuvremenu kad se dogodilo uhićenje u nekoliko sam navrata bio u komunikaciji s predsjednicom Grabar-Kitarović i premijerom Plenkovićem. U ovom radnom posjetu predviđen je susret s predsjednicom, u Saboru, premijerom i uzoritim kardinalom, ali i predstavnicima Generalskog zbora. Pitanje branitelja će očito dominirati.
Neće biti sjednica federalnog Parlamenta ako se ne riješi problem s braniteljima
Večernji list BiH: Koalicija u FBiH, pa ni na državnoj razini ne funkcionira. Još jedan sastanak je održan. Hoće li on nešto promijeniti?
– Na sastanku s Izetbegovićem dogovorio sam da bismo trebali riješiti presudu “Sejdić-Finci” u sljedeća dva mjeseca. To podrazumijeva izmjenu Izbornog zakona. Nakon toga imali smo zajednički sastanak s čelnicima političkih stranaka i predstavnika Vijeća ministara. Usuglasili smo da se provede raniji dogovor o trošarinama i da se provede na Parlamentu.
Večernji list BiH: Što je s vlasti na razini FBiH?
– Mi, prije svega, želimo da naši odnosi budu iskreni. Najveći test za nas su izmjene Zakona o braniteljima. Želim jasno reći da bez rješenja ovoga pitanja neće biti Parlamenta.
Večernji list BiH: Bošnjački predstavnici tvrde da je izmišljena hrvatska ugroženost. Kako to objašnjavate i kakva je hrvatska pozicija?
– Katastrofalna! Uzmite popis zaposlenika državnih institucija i to će vam sve pokazati. Na najvišoj razini stanje je zadovoljavajuće, ali sve dolje ispod je katastrofalno.
Večernji list BiH: A Federacija BiH?
– U FBiH su Hrvati brutalno iščišćeni. Primjerice, u Poreznoj upravi, među 110 inspektora koji obavljaju nadzor, samo petorica su Hrvati. Na najvišoj razini je stanje zadovoljavajuće, ali sve ispod je opet iznimno loše.
Večernji list BiH: Zašto se, po vašem mišljenju, zaustavlja europski put, postoje li alternativne politike Sarajeva i Banje Luke prema tome cilju?
– Činjenica je da bi europski put mogao riješiti odnose u BiH. To motivira političke Bošnjake i Srbe da to blokiraju. A ako nema europskog puta, onda se ostvaruje ova politika o kojoj smo govorili o dva entiteta bez Hrvata. Nastoji se Hrvatima “pomoći” da ubrzano “cure” iz BiH. Mi smo to pokvarili posljednjih petnaest godina. Neki u svemu tome šuruju malo s ruskom, drugi s turskom politikom, koje se u posljednje vrijeme preklapaju u nekim interesima. Sljedeći je test “Sejdić-Finci”, a onda upitnici te stjecanje kandidacijskog statusa. Siguran sam da će se na svaki mogući način pokušati ponovno zaustaviti BiH na putu prema EU, upravo kako su to radili u slučaju Mehanizma koordinacije, prilagodbe SSP-a…
Večernji list BiH: Hrvati odlaze iz BiH, sve više i masovnije. Od ekonomskih iskušenja do stalnih oduzimanja prava, posla, jezika, zdravstva… Kako ovu pojavu zaustaviti?
– To je zadaća za sve nas. Bojim se da smo izgradili ozračje da je sasvim normalno otići iz BiH. Ne treba podcijeniti da su Hrvati pomalo i nomadi, odavde se odlazi stotinama godina. Potrebno je stvoriti normalnu državu i ključ toga rješenja je europski put koji mora pratiti snažno gospodarstvo i obrazovanje.