BIH Pravoslavci obilježavaju najradosniji praznik Božić – rođenje Isusa Hrista

0
915

Pravoslavni vjernici u cijelom svijetu danas proslavljaju najradosniji praznik Božić kojim obilježavaju rođenje Isusa Hrista.

Uz Uskrs i Duhove, Božić spada među tri najveća hrišćanska praznika. Prema Bibliji, Isus Hristos je Sin Božji kojeg je rodila Djevica Marija blagodaću Svetog duha u gradu Betlehemu. Poslije Blagovijesti, Marija je bila zaručnica srodnika Josifa. Car August zapovijedio je popisivanje stanovništva pa su Josif i Marija iz Nazareta krenuli u Betlehem. Zbog gužvi nisu mogli naći mjesto u svratištima pa su na kraju završili u pećini pastirskoj ili štali, gdje se Isus rodio.

Anđeli su pastirima dojavili vijest o Isusovom rođenju pa su prvi vidjeli dijete. Poslije je zvijezda repatica dovela mudrace sveta tri kralja Baltazara, Melkiora i Gašpara koji su Isusu donijeli poklone – zlato, tamjan i smirnu.

Premda je kićenje božićnog drvca star običaj, u nekim krajevima on nije bio raširen sve do sredine 19. vijeka, kada se širi uglavnom pod utjecajem njemačke tradicije i prostorno-političkih dodira. Bez obzira na to što kićenje drvca nije bilo rašireno, domovi su se prije na Badnjak kitili cvijećem i plodovima, a posebno zelenilom, a to su najčešće činila djeca. Isprva su kićena bjelogorična stabla, a poslije zimzelena, i to voćem, najčešće jabukama, ali i šljivama, kruškama te raznim poslasticama i ukrasima napravljenim od papira, najčešće lancima i raznim nitima. Čest su ukras bili pozlaćeni orasi i lješnjaci kojima se kitilo drvce, a najčešće su postavljane svijeće, simboli nade i božanstva. Poslije su postavljani i komadići vate, voska ili papira koji su simbolizovali snijeg na drvcetu i tako ga ukrašavali. Imućniji su imali posebne figurice i ukrase.

Ispod drvca redovno su stavljane jaslice, napravljene najčešće od drveta. Na početku su bile samo u crkvama i kod imućnijih ljudi, a često je bilo i “nadmetanja” ko će napraviti ljepše jaslice. Jaslice su često nosili pjevajući koledari.

Za prvi dan Božića neizostavna je česnica – kolač koji se pravi od bijelog brašna, sa vodom i mašću, bez kvasca. Česnica se mijesila kad prvo zvono zazvoni u crkvi ili između jutrenja i dostojna. Česnica se lomi na dijelove, prema broju ukućana, da bi se po tim dijelovima proricala sreća. Česnica simbolizuje rođenje Hrista, kada su ga pastiri darovali.

Na Božić vjernici idu na jutrenje i liturgiju, pričešćuju se, a zatim dolaze kući, gdje je spremljena bogata trpeza. Tog dana praznuju u svom domu s polaznikom (izabranim gostom – uobičajeno je da je to muško kršteno dijete). Žene su dan prije pripremile bogati božićni jelovnik, a ručak je bio svečan i bogat pa je za stolom okupljao cijelu porodicu. Jelo se voće, povrće, meso, razne pečenice, hljeb, hladetina, peciva i brojna druga jela.

Poslije ručka odlazili su čestitati rodbini i prijateljima, a potom ostalim mještanima. Koledanje ili čestitarenje činilo se pjevajući tradicionalne božićne pjesme, a čestitari su često bili darivani.

Mladići su djevojkama često kao tradicionalni božićni poklon poklanjali tzv. božićnicu, ukrašenu jabuku. Prvi posjetilac koji bi posetio kuću na Božić, tzv. polaznik ili položajnik, trebalo bi da je zdrav, krepak i veseo, što bi domu donijelo sreću.

Danas Božić slave i mnogi nehrišćani kao tradicionalni porodični praznik kada se daju i primaju prigodni pokloni. Uz slavlje Božića razvili su se brojni običaji poput kićenja božićnog drvca na Badnjak, odlaska na misu ponoćku, pjevanje božićnih pjesama i darivanje.

U brojnim zemljama se božićni praznici slave na drugačije načine:

– U Meksiku ljudi idu od vrata do vrata čestitajući (poput onih koji su posjetili malog Isusa), a katkad ih pozovu u dom gdje učestvuju u razbijanju jedne vrste šarenog spremnika na užetu, ispunjenog slatkišima.
– U Venecueli se na Sveta tri kralja djeca bude i vide da nedostaje slama koju su ostavili pored kreveta noć prije, a na njenom mjestu su pokloni. Djeca veruju da su te poklone ostavili mudraci i njihove djeve. Ako imaju crnu mrlju na obrazu, to znači da ih je etiopski kralj Baltazar, jedan od mudraca, poljubio dok su spavali.
– U Australiji i zemljama tog podneblja Božić se slavi usred ljeta zbog vremenske razlike između polulopti.
– U Finskoj se Djed Božićnjak naziva Joulupuki što prevedeno s finskog znači “božićna koza”. Ime mu vjerovatno dolazi iz stare tradicije kad su se ljudi odijevali u kozju kožu (nuuttipukkis) i kružili kućama jedući ostatke božićnih jela.

Pravoslavni Božić se čestita riječima “Hristos se rodi”, na što se odgovara “Vaistinu se rodi”.