Na plaži Gabine u Kaštel Štafiliću snimljene su kupači su burkinijima što je, kako tvrdi naš čitatelj, koji je fotografirao kupačice, prvi zabilježeni slučaj kupanja u burkinijima na hrvatskim plažama.
Inače, burkiniji posljednjih dana sve više zauzimaju prostora u medijima zbog zabrane u Francuskoj. Dok jedni tvrde kako ih treba zabraniti, drugi navode kako je riječ o pitanju slobode. Kažu da, ako se može podržati nudizam, zašto se ne bi podržao i kupaći kostim koji ne otkriva ama baš ništa.
Inače, ovaj model kupaćeg kostima prva je dizajnirala Australka Aheda Zanetti.
”Kada sam ga osmislila 2004. godine, željela sam ženama dati slobodu, a ne oduzeti je”, napisala je Aheda za Guardian.
”Kada sam ga nazvala burkini, nisam željela reći da je to burka za plažu. Burka je za mene samo riječ. Dizajnirala sam kupaći kostim i morala sam na brzinu smisliti nešto. Ime je bila kombinacija dviju kultura, mi smo Australci, ali vlastitim izborom smo muslimani”, rekla je Zanetti dodavši da je burkini nastao iz potrebe za integracijom i jednakošću.
”Bilo je to teško vrijeme za našu muslimansku zajednicu, ljudi su se bojali izlaziti iz kuće. Bojali su se ići na javne bazene i plaže, a ja sam željela da djevojke imaju samopouzdanja. Željela sam napraviti nešto pozitivno i svatko ovo može nositi, kršćani, Židovi, Hindusi. To je samo odjevni predmet za nekoga tko se ne želi izložiti pogledima, za osobu koja ima rak kože, za novopečenu majku koja ne želi nositi bikini. Burkini nije simbol Islama. Mislim da su krivo razumjeli pozitivni odjevni predmet koji simbolizira odmor, sreću, zabavu i zdravlje”, kazala je.
Nakon zabrane porasla je prodaja burkinija, a Aheda napominje da je najveće iznenađenje to što ga traže žene koje nisu islamske vjeroispovijesti.
”Javljaju joj se žene koje boluju od raka, plivačice, brojne druge žene koje se jednostavno žele zaštititi od sunca i zahvalne su na tome što netko proizvodi ovakav odjevni predmet za plažu”, rekla je dizajnerica.